STO BIZARNIH ČINJENICA O OI (1. deo): Finale trčao sam i - pobedio!
U susret Olimpijskim igrama u Londonu, Telegraf vam predstavlja velike pobede, slavne poraze, varanja, tuče, greške i malverzacije organizatora, inspirativne i neočekivane poteze učesnika kroz istoriju Igara
1. PRENELI GA PREKO CILJNE LINIJE
Na dva kilometra do cilja maratonske trke u Londonu 1908. bilo je jasno da niko ne može stići Južnoafrikanca Čarlsa Heferona, koji je vođstvo preuzeo nakon što je kolabirao Kanađanin Tom Longboat i slavlje je već počelo. Tada mu je prišao jedan navijač i ponudio mu čašu slavljeničkog šampanjca, koju je Heferon prihvatio.
Ispostavilo se da to nije bio najpametniji potez, pošto su ubrzo posle toga mehurići iz pića izazvali mučninu i nagon za povraćanjem kod južnoafričkog trkača.
To je iskoristio Italijan Dorando Pijetri da preuzme prvo mesto u trci. On je, međutim, “izgubio kompas" kad je ušao na stadion i krenuo je da trči u pogrešnom smeru. Stjuarti su nekako uspeli da mu objasne da treba da se okrene, pa je Italijan pohitao ka cilju. Ali, tih 350 metara, koliko ga je delilo od zlata, nikad nije istrčao.
4. PATKE IMAJU PREDNOST
Australijski veslač Henri Pirs zaustavio je čamac tokom četvrtfinalne trke na Igrama u Amsterdamu 1928, kako bi propustio patku s pačićima. Humani gest nije ga koštao, jer je i pored zaustavljanja na crvenom pobedio u ovoj trci, ali i kasnije u finalu.
5. AUTOSTOPOM DO ZLATA
“Pobednik” maratonske trke u Sent Luisu 1904 Amerikanac Fred Lorc diskvalifikovan je kad je otkriveno da je veći deo staze prošao autostopom, a tek je poslednjih šest i po kilometara zaista trčao.
(Telegraf.rs)