Koncert posvećen Zafiru Hadžimanovu 17. decembra u Skoplju

Vreme čitanja: oko 3 min.

U organizaciji poznate makedonske producentske kuće i koncertne agencije “Avalon”, na predstojećem “In Memoriam” koncertu će nastupiti poznata imena makedonske i regionalne scene

Foto: Z. Milutinovic/ATAImages.

Veliki koncert u čast čuvenog umetnika Zafira Hadžimanova biće održan 17. decembra u Makedonskoj filharmoniji u Skoplju, objavio je njegov sin pijanista Vasil Hadžimanov na društvenim mrežama.

U organizaciji poznate makedonske producentske kuće i koncertne agencije “Avalon”, na predstojećem “In Memoriam” koncertu će nastupiti poznata imena makedonske i regionalne scene: pevačice Bisera Veletanlić i Kaliopi, glumci Nikola Ristanovski i Kole Angelovski, džez muzičar Viktor Tumbas, pesnik i muzički umetnik – pevač Sašo Gigov Giš, kao i naravno Vasil Hadžimanov Band i Zafirova unuka, a Vasilova ćerka – pevačica Marta Hadžimanov.

“Veoma sam srećan što mogu da vas pozovem na koncert u čast mog oca Zafira Hadžimanova, 17. decembra, u Makedonskoj Filharmoniji u Skoplju. Prošlo je skoro 3 godine od njegovog odlaska i ja se nadam da ćemo isti ovakav dogadjaj da organizujemo i u Beogradu sledeće godine”, zapisao je Vasil Hadžimanov na svom nalogu društvene mreže Facebook.

Veoma svestrani muzički i dramski umetnik Zafir Hadžimanov (Kavadarci, 25. decembar 1943 - Beograd, 27. mart 2021) bio je makedonski i srpski pevač, kompozitor, glumac i pesnik.

Zafir je bio u braku je sa slavnom srpskom pevačicom Senkom Veletanlić, sestrom Bisere Velentanlić, sa kojom ima spomenutog sina Vasila, etno fjužn džez muzičara - pijanistu i kompozitora.

Zafir Hadžimanov je tokom bogate višedecenijske karijere bio zvezda i pobednik mnogih muzičkih festivala širom bivše Jugoslavije, kao što su – “Beogradsko proleće”, “Festival Omladina Subotica”, “Zvuci Panonije” u Osijeku, “Vaš šlager sezone” – Sarajevo, Festival vojničkih pesama, Jugoslovenski izbor za Evrosong, Festival radničke pesme u Nišu, “Makfest”, “Niška jesen”, festivali u Splitu, Zagrebu, Valandovu, Opatiji, Skoplju, International song festival Sopot – Poljska, “Zlatna ruža Portoroža”, i druge manifestacije.

Hadžimanov je imao uspešne duete sa svojom ženom Senkom Veletanlić, na festivalu pop muzike “Beogradsko proleće” kao – “Sreća” (uz Dečiji hor RTB, 1978), “Beograd, stari bekrija” (1982), “Cmok, cmok” (Dečje beogradsko proleće, 1983), ali i drugim festivalima kao Opatija - “Hajde da se igramo mala” (1974), “Devojka voćka neznana” (Veče šansona i slobodnih formi, 1979), “Biće uvek Tito” (Veče rodoljubive pesme, i sa Biserom Veletanlić, 1981), “Pesma ljude voli” (takodje i sa Biserom Veletanlić, 1984), Split – “Do viđenja u jesen” (1967), “Pjesma o bratstvu i jedinstvu” (sa Biserom Veletanlić, veče "Ustanak i more", 1987), Zagreb – “Golubice” (veče revolucionarne i rodoljubive pesme, pobednička pesma 1981).

Na festivalu u Zagrebu je imao pesmu “Treba nam love” (1985) kao duet sa Vladimirom Savčićem Čobijem, a na “Beogradskom proleću” duet sa Vladom i Bajkom i ansamblom “Lole” na numeri “Spavaj” (1976).

Festival Opatija donosi Zafiru kompoziciju “Zašto dolaziš samo s kišom” (alternacija sa Draganom Stojnićem, 1965) - prva nagrada publike i prva nagrada stručnog žirija, pobednička pesma, kao i “Tamara” (1966) - alternacija sa Arsenom Dedićem.

Foto: Promo/Avalon

Što se tiče glumačke karijere, Zafir Hadžimanov je igrao u raznim ostvarenjima na malom i velikom ekranu, a prvi put se pojavio u kriminalističkom filmu “Nož” (1967) Žike Mitrovića, uz Ljubišu Samardžića i Velimira Batu Živojinovića.

Sa suprugom Senkom Veletanlić, Zafir je zaigrao u muzičkom filmu “Buket šansona” (1968) u režiji Jovana Ristića, a učestvovao je i u TV šou programu “Obraz uz obraz” (1973) Zdravka Šotre, sa Milenom Dravić i Draganom Nikolićem.

U filmografiji Zafira nalaze se i “Makedonska krvava svadba” (1969) Trajčeta Popova, TV film “Nešto temno i teško” (1968) po scenariju književnika Mome Kapora, “Vreme bez rata” (1969) Branka Gapa, mini serijali i emisije “Kako” (1972) Milana Jelića, “Ludi rečnik” (1973) iz pera pisca Bore Ćosića, “Reč po reč” (1974), TV mjuzikl “Najlepše godine” (1978) Save Mrmka.

Poslednjih godina, Zafir Hadžimanov je odigrao epizodne uloge u filmu “Kad svane dan” (2012) pokojnog režisera Gorana Paskaljevića, i u TV seriji “Nemanjići – Rađanje kraljevine” (2018) Marka Marinkovića, po scenariju takodje preminulog umetnika Gordana Mihića.

Pozorišna publika u novijem periodu uživala je u mjuziklima “Jadnici” (Les Miserables) prema romanu Viktora Igoa i “Rebeka” po romanu Dafni di Morije, oba u režiji Nebojše Bradića za produkciju Opere i teatra Madlenianum u Zemunu, gde je Zafir Hadžimanov ostvario izvanredne uloge, posebno kao glavni tragični junak Žan Valžan u “Jadnicima”, jer je sve oduševljavao godinama.

Zafir je bio i kompozitor primenjene muzike, tako je stvarao numere za TV film “Naš učitelj četvrtog razreda” (1985) Branislava Mitrovića, po scenariju književnika Filipa Davida, i mini serijal “Soba 405” (1987) autorskog tandema Timoti Džon Bajford – Mila Stanojević Bajford.

(Telegraf.rs/Tanjug/Ivan Makragić)

Teme