Oglasio se Štulićev pravni tim povodom Džonijeve zabrane kući Croatia Records da re-izda album "Ravno do dna"

"Autor ima isključivo pravo dopustiti ili zabraniti reprodukciju svog djela u cijelosti ili djelomično, na bilo koji način", navodi se u saopštenju

Pravni tim Branimira Štulića oglasio se saopštenjem za javnost u vezi Džonijeve zabrane izdavačkoj kući Croatia Records re-izdavanje čuvenog vinil albuma "Ravno do dna", koje je najavila.

Saopštenje prenosimo u celosti, bez redakcijskih izmena.

Preporučujemo

"Poštovani,

Upoznati ste s činjenicom da se uprkos presudi Ustavnog suda Hrvatske Croatia Records i dalje, isključivo na osnovu fizičkog posjedovanja zaplijenjenih zvučnih zapisa, uporno poziva na ekskluzivno vlasništvo nad imovinskim i autorskim pravom Branimira Štulića, uskraćujući mu pritom sva zakonska i ljudska prava u pogledu svog autorskog djela, a da nikada s njim nije regulirala pitanje korištenja njegovih izvedbi u pravnom režimu.

G Štulić je izuzetno pogođen činjenicom da se njegova navedena prava od strane Croatia Records i dalje svjesno, arogantno i namjerno iskorištavaju bez osnove, nanijevši mu time ne samo teške povrede moralnog, imovinskog i autorskog prava, već i nepopravljivu štetu njegovom liku, imenu i djelu – da duševne boli i ne spominjemo.

Croatia Records nije, po ocjeni Ustavnog suda, vlasnik nijedne od snimaka nastalih prije 1993. iz kog razdoblja potječu sve snimke g. Štulića, odnosno “Azre“, s obzirom na to da njihova vrijednost nije procijenjena, pa samim time nisu ni ušle u temeljni kapital Croatia Recordsa u sklopu pretvorbe i privatizacije; a nepobitna je činjenica da Croatia Records od 1994. do danas, prisvaja za sebe cjelokupnu naknadu, neautorizirano eksploatirajući intelektualno vlasništvo g. Štulića, nastavljajući, što se toga tiče, s praksom ugašenog Jugotona.

Na osnovu fizičkog posjedovanja zvučnih zapisa Croatia Records također i dalje uporno obmanjuje brojne Internet muzičke platforme lažnim tvrdnjama i podacima, pozivajući se na ekskluzivno vlasništvo nad autorskim pravom Branimira Štulića, pogazivši time sva prava autora koji je stvorio autorsko djelo i koji je nositelj autorskog prava.

Samim tipskim ugovorima naslijeđenim od Jugotona, koji su prestali vrijediti, Croatia Records nije mogla steći prava na iskorištavanje autorskih djela Branimira Štulića bilo putem Interneta bilo elektronskom prodajom (koji su očito dominantni oblici iskorištavanja njegovog djela od strane Croatia Records u posljednjih par desetljeća), jer su sklopljeni ugovori izrijekom vremenski ograničeni, štoviše, mi smo iz dosad viđenih i analiziranih ugovora zaključili da su ta prava prestala.

Uvođenjem prava umjetnika izvođača u hrvatski pravni sustav (što se g. Štulića ne tiče, pošto su njegovi autorski ugovori u Jugotonu vrijedili šest mjeseci, a izvođački pet godina, pa su tako i jedni i drugi istekli davno prije uvođeњa prava izvođača u hrvatski pravni sustav, dok g. Štulić nije hrvatski državljanin niti išta s Hrvatskom ima niti je ikad u njoj ili s njom poslovao, uostalom, od osamostaljenja su ga u Croatia Recordsu i vodili kao stranca) Croatia Records je trebala makar i s toga stanovišta barem pokušati i s g. Štulićem posebno urediti pitanje tih prava, ako je namjeravala i dalje koristiti izvedbe g. Štulića (bilo na njegovo ime ili kao Azra), no to nije učinila upravo zbog gore navedenih razloga.

Pravo na zaštitu autorskog prava, odnosno u ovom slučaju i prava umjetnika izvođača (budući je Jugoton jedino s g. Štulićem imao tipske ugovore i jedne i druge prirode, otkako su ostali bili najamni radnici) u skladu s čl. 172(2) ZAPSP-a uključuje, između ostalog, popravljanje nanesene štete (naknada štete), plaćanje naknade za neovlašteno korištenje, plaćanje zakonom određenih penala, te vraćanje ili naknađivanje svih koristi koje je bez osnove stekla osoba koja je povrijedila prava povrijeđene stranke (vraćenje stečenog bez osnove), naravno, uz iste kamate koje traži i država u takvim zgodama za se.

Čl. 179(3) ZAPSP-a ovlašćuje g. Štulića, u slučaju da je bespravnim korištenjem njegovog prava stečena neka korist, da zahtijeva tako stečenu korist prema općim pravilima o stjecanju bez osnove.

Iz gore navedenog g. Štulić sasvim opravdano smatra da mu pripada pravo na visoku materijalnu naknadu, u prvom redu za višedecenijsko otimanje i neovlašteno korištenje njegove imovine, to jest autorskih djela, a zatim i njegovih umjetničkih izvedbi, te za povredu njegovih ljudskih prava, s obzirom na to da Croatia Records svih ovih godina, produživši s uobičajenim načinom rada Jugotona, neovlašteno iskorištava njegova autorska djela.

ZAPSP ne propisuje zastarne rokove za ostvarivanje prava u slučaju povrede, što znači da g. Štulić u svako doba može tražiti zaštitu svojih prava, uključujući utvrđenje i zabranu daljnje povrede.

Autor ima isključivo pravo dopustiti ili zabraniti reprodukciju svog djela u cijelosti ili djelomično, na bilo koji način, u bilo kojem obliku, na bilo koji trajni ili privremeni, neizravni ili izravni način.

Ovim putem pozivamo na izričitu zabranu prodaje neautoriziranog vinil reizdanja albuma "Ravno do dna".

Sa zahvalnošću,

Pravni tim Branimira Štulića"

(Telegraf.rs)