I danas često govorimo "nosi kao čuma decu", a retko ko zna šta zapravo znači
Dolazi iz zemlje koja se naziva "Kugin vilajet"...
"Nosi kao čuma decu" je izreka koja je nastala pre mnogo vekova, ali se i danas može čuti u svakodnevnom govoru.
Čuma je bio narodni naziv za kugu, zaraznu bolest koja je uzimala na hiljade života, koju su Srbi zamišljali u ljudskom obliku - kao staru babu u crnini, bez noktiju, raščupane kose, koja ulazi u kuću sa tavana ili kroz dimnjak.
Prema predanju, Srbi su Čumu shvatali kao kaznu za ljudske grehe, kao "demona bolesti i pomora". Ubijala je pogledom, ili ako prstom dotakne čelo žrtve. Prema pojedinim verzijama, usmrćivala je i sa svojim strelama koje je nosila u zemljanom loncu.
Čuma dolazi iz daleke zemlje koja se naziva "Kugin vilajet".
Verovalo se da se Čuma plaši pasa i vode, a bio je zanimljiv i način na koji su se ljudi od nje borili. Čoveka bi provukli kroz košulju, koju je za jednu noć sašilo devet golih baba.
Kako se navodi u knjizi "Slovenska mitologija", autora Nenada Gajića, za vreme epidemije kuge u Jagodini 1837. godine, i knez Miloš Obrenović je u tajnosti naručio takvu košulju, a onda je naručio da se ista načini i za njegovu porodicu i podanike.
Boreći se na sve načine, kako bi je umilostivili, ljudi iz srpskih sela su za Čumu na tavanu ostavljali češalj, sapun, orahe i drugo. Postojao je i zmiski praznik, Čumindan, kad joj se prinosila žrtva u vidu ovna.
(D.V.)