Uz ovu sevdalinku mnogi su suze brisali: Malo ko zna da je autor "Emine" Aleksa Šantić

Prilike u Bosni na prelazu 19. u 20. vek bile su takve da je iskusio i ispevao patnje srpskog naroda

Na današnji dan, 2. februara davne 1924. godine umro je naš čuveni pesnik Aleksa Šantić.

Odrastao je u trgovačkoj porodici svoga strica, pa se za taj zanat i školovao, ali ljubav prema poeziji je opstala i ovaj Mostarac postao je jedan od najznačajnijih Srba u svom gradu. Zbog svojih pesama je i ispaštao, bio optuživan, pa i proteran iz Mostara od strane Austrougara.

Pesme su mu pune emocija, ljubavnih i rodoljubivih. Prilike u Bosni na prelazu 19. u 20. vek bile su takve da je iskusio i ispevao patnje srpskog naroda. A kada je u pitanju ljubavna poezija, inspirisale su ga muslimanske sevdalinke.

Jedna od najpoznatijih je "Emina". U narod je ušla kao sevdalinka, pa mnogi i ne znaju da je njen autor upravo Šantić.

Emina

Sinoć, kad se vratih iz topla hamama,

prođoh pokraj bašte staroga imama;

Kad tamo, u bašti, u hladu jasmina,

s ibrikom u ruci stajaše Emina.

Ja kakva je, pusta! Tako mi imana,

stid je ne bi bilo da je kod sultana!

Pa još kad se šeće i plećima kreće...

- Ni hodžin mi zapis više pomoć neće!...

Ja joj nazvah selam. Al' moga mi dina,

ne šće ni da čuje lijepa Emina,

no u srebren ibrik zahitila vode

pa po bašti đule zalivati ode;

S grana vjetar duhnu pa niz pleći puste

rasplete joj one pletenice guste,

zamirisa kosa ko zumbuli plavi,

a meni se krenu bururet u glavi!

Malo ne posrnuh, mojega mi dina,

no meni ne dođe lijepa Emina.

Samo me je jednom pogledala mrko,

niti haje, alčak, što za njome crko'!...

Video: Poslednje delo genija kojeg su streljale ustaše: Koju tajnu kriju Beračice Save Šumanovića

(Telegraf.rs)