"Toma je govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Juga, da je veliki protivnik toga"
- Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu - rekao je Dragan Bjelogrlić, reditelj filma "Toma"
Reditelj Dragan Bjelogrlić nastojao je da uhvati emociju pesama Tome Zdravkovića u filmu "Toma", koji se može shvatiti kao jugonostalgičarski, ali je dovoljno emotivno univerzalan da njegovu lokalnu priču shvati i prihvati inostrana publika.
"Stalno sam govorio piscima scenarija da ako film ima emociju Zdravkovićevih pesama onda smo pobedili. Da gledaoci imaju osećaj čudno lepe tuge koji imaju kad slušaju njegove pesme", rekao je Bjelogrlić u intervjuu agenciji Tanjug pred večerašnju premijeru na Sarajevo film festivalu.
Bjelogrlić je sa korediteljem Zoranom Lisincem, Nikolom Pejakovićem i Majom Todorović napisao scenario koji kao "impresionistički portret" prati uspone i padove u životu boemskog pevača i kompozitora narodne muzike Zdravkovića (1938-1991).
"Tomin život je bio kontroverzan i zanimljiv, što je već inspirativno. Kako je stvarao pesme i izvodio ih bili su najveća inspiracija za mene. Toma je bio pesnik duše i to se stvarno osećalo", naglasio je Bjelogrlić.
Prema njegovim rečima, postoje pevači narodne, zabavne ili rok muzike, dok Zdravkovića "ne klasificirate, jer je autentičan", i kao takav bio je inspirativan za pravljenje filma "Toma", koji stiže u bioskope u septembru, i kasnije serija.
Bjelogrlić se odlučio da ulogu muzičara, poznatog po pesmama "Dotak''o sam dno života", "Dva smo sveta različita", "Ljiljana" ili "Tužno leto", poveri, nakon "dosta lutanja" i isprobavanja brojnih glumaca, Milanu Mariću koji prethodno "nije imao dodira sa tim svetom i tom muzikom".
"Izuzetna je bila saradnja sa njim. Imao je vrlo težak zadatak da igra pod maskom. Video sam da će Tomu ozbiljno da igra, da neće da liči, ni podseća, ni da pravi imitacije, nego će pristupiti kompleksno, kakav je i lik u scenariju", naglasio je reditelj.
Bjelogrlić dozvoljava da "Toma", koji prati pevačevu karijeru od početaka krajem pedesetih do bolesti i smrti 1991. godine, može biti okarakterisan kao "jugonostalgičarski film", jer je i sam Zdravković bio "veliki Jugosloven".
"Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat", podsetio je Bjelogrlić.
"Toma" u kojem igraju i Tamara Dragičević, Petar Benčina, Milan Kolak, Sanja Marković, Andrija Kuzmanović, Milena Radulović, Mirjana Karanović, Slobodan Boda Ninković i drugi, nakon zatvaranja Sarajeva otvoriće 21. avgusta festival Filmski susreti u Nišu.
Producenti iz kuća Minakord Željka Joksimovića i Bjelogrlićevog Kobra film, najavili su beogradsku premijeru "Tome" za septembar, a postoje i ponude za učešće na nekim inostranim festivalima.
Bjelogrlić priznaje svoju grešku jer nije verovao da film može biti pozvan na strane festivale, smatrajući "da je to naša priča", dok nije dobio ponude pošto je "Tomu" prikazao nekolicini stranih prijatelja.
Prema njegovim rečima, stranci koji su gledali film "su rekli da su plakali", što ukazuje na prepoznatljivu, univerzalnu emociju u "Tomi".
"Mislio sam da priča ne komunicira sa publikom koja ne zna ko je Toma i sa tom vrstom muzike. Izgleda da smo u filmu uspeli da nađemo univerzalni jezik. Prijatno sam iznenađen. Štižu pozivi sa raznih festivala, sada je pitanje strategije kako ćemo to uraditi", naveo je Bjelogrlić.
Izrazivši nadu da će "Toma" uticati na druge domaće filmske poslenike da se na sličan način pozabave ličnostima iz naše istorije, Bjelogrlić je naglasio da je to "privilegija ozbiljnih naroda".
"Kad vidim da je neko napravio film o nekom modnom kreatoru, rok pevaču, fudbaleru... kažem: ''Ovo su ozbiljne nacije''. Neko ko samo pravi filmove o istorijski bitnim likovima i velikim bitkama su male nacije koje moraju da se dokazuju", ocenio je Bjelogrlić.
(Telegraf.rs/Tanjug)