Gde su nestale 4 vile? Zanimljive činjenice iz "Uspavane lepotice" koje sigurno niste znali
Crtani je bio inspirisan istoimenom bajkom francuskog advokata i književnika Šarla Peroa
"Uspavna lepotica" (Sleeping Beauty) predstavlja jedan od najdražih Diznijevih animiranih klasika, koji je premijerno prikazan na današnji dan 1959. godine u Foks Vilšajr Teatru u Los Anđelesu.
Crtani je bio inspirisan istoimenom bajkom francuskog advokata i književnika Šarla Peroa, autora Pepeljuge, Crvenkape i Mačak u čizmama, verzija kakvih danas poznajemo.
Budući da je ovaj animirani film prvenstveno naišao na pomešanu reakciju kritike i nije zaradio očekivanu svotu novca, kuća Dizni narednih 30 godina nije uradila nijednu bajku, sve do "Male sirene" 1989. godine.
Ovom prilikom prenosimo nekoliko zanimljivih, manje poznatih činjenica o ostvarenju koje je iznedrilo pesmu Once Upon a Dream...
1. Bilo je potrebno mnogo vremena kako bi bilo napravljeno, tačnije osam godina. Ovo je bila skupa rabota koja je zahtevala složenu tehnologiju. I sam Volt Dizni, koji je želeo da ovo bude njegovo "glavno remek-delo", u toku godina se distancirao od projekta, radeći na otvaranju Diznilenda u Kaliforniji.
2. Dvorac Uspavane lepotice je korišćen u promociji Diznilenda iako film još nije bio premijerno prikazan. Diznilend je otvoren 1955, a i dvorac, u koji je dve godine kasnije instalirana i izložba. Međutim, na izložbi su bili predstavljeni segmenti koji nikad nisu ušli u krajnju verziju animiranog filma, pa su posetioci mogli da gledaju zbirku izbrisanih scena.
3. Muzika "Uspavane lepotice" se ogleda u kompozicijama Petra Iljiča Čajkovskog i njegovog istoimenog baleta.
4. Nekoliko likova iz "Uspavane lepotice" pojavljuje se i u "Ko je smestio Zeki Rodžeru", a to su Grdanini sledbenici, kao i plave ptice.
5. Crtani je veoma sličan radnji bajke, ali sa manje vila. U originalnom Peroovom delu ih ima sedam.
6. Objavljivan je četiri puta. Kako smo napomenuli, film prvenstveno nije bio zaradio mnogo novca. Međutim, posle Ben-Hura, postao je drugi najprofitabilniji 1959. godine, budući da je u bioskopima prikazivan i 1970, 1979, 1986. i 1995.
(D.V/Telegraf.rs)