Otvorena izložba “Jan Knjazovic - sto godina od rođenja pionira umetnosti naive”

V. Đ.
Vreme čitanja: oko 3 min.
Foto: Aleksandar Dobrosavljević

Izložba “Jan Knjazovic - sto godina od rođenja pionira umetnosti naive” otvorena je 20. februara u Muzeju naivne i marginalne umetnosti u Jagodini.

Ivana Bašičević Antić, direktorka Muzeja naivne i marginalne umetnosti, povodom otvaranja izložbe je istakla: “Posle jednog perioda u kome se Muzej malo više bavio savremenom scenom i art brut umetnošću, autorima koji su preispitivali momenat margine i problema definisanja u savremenoj umetnosti, sada se vraćamo u, stručno gledano, čisto područje onoga što čini istorijsku osnovu naivne umetnosti u tadašnjoj Jugoslaviji. Janom Knjazovićem se ne bavimo samo zbog stogodišnjice njegovog rođenja, već i zato što pričamo o umetnicima koji su bili pioniri naivne umetnosti, gradili autentičan umetnički stil i imali slobodu da zaista u potpunosti rade po svom nahođenju”.

Ivana Bašićević Antić se zahvalila porodici Ane Knjazović, Galeriji naivne umetnosti u Kovačici, Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, Muzeju istorije Jugoslavije, i Narodnom muzeju Pančevo, institucijama koje u svojim zbirkama imaju radove Jana Knjazovica, kao i gospodinu Janu Hrku na pozajmici radova.

Radmila Stamenković, kustoskinja izložbe, naglasila je kako je MNMU želeo da prikaže bogat umetnički opus Jana Knjazovića, od najranije do najzrelije faze, i najprepoznatljivije ultramarin plave boje. “Na izložbi je 47 radova ovog umetnika i koncipirana je u tri segmenta: najranija faza, radovi u polju, kao i njegov glavni motiv - igre i plesa, koji zapravo predstavljaju simbol slobode. U njegovim radovima je prisutno folklorno nasleđe i on time stvara sponu između tradicije i savremene umetnosti”.

Radmila Stamenković zahvalila se i Savezu filatelista Srbije, koji su za ovu izložbu poklonili seriju poštanskih marki Jugoslovenska umetnost iz 1974. godine, u kojoj se našlo Knjazovicevo najpoznatije delo Dečji ples. Ovo delo se našlo našao se i na izloženom omotu knjige Bakonja Fra Brne Sime Matavulja, koja je štampana u Švajcarskoj na nemačkoj jeziku.

Jan Hrk je povodom otvaranja istakao kako je Kovačica postala poznata po umetnicima Slovacima, koji su postali slavni ne samo u Srbiji i Slovačkoj, već i u celom svetu. “Zahvalio bih se u ime Galerije naivne umetnosti u Kovačici, kao i u svoje ime, kao jedan od zaljubljenika u delo Jana Knjazovića i praktično svih starijih slikara koji su proslavili naivnu umetnost Kovačice, gde moram da pomenem trojku – Jana Knjazovica, Martina Jonaša i Zuzanu Halupovu.”

Ova izložba posvećena je umetniku koji je započeo svoju karijeru na jednostavan i skroman način. Rođen u Kovačici, završio je šest razreda osnovne škole na maternjem jeziku, bavio se zemljoradnjom, što je verovatno oblikovalo njegov pogled na svet i uticalo na njegov umetnički izraz.

Počeo je da slika masnim bojama, prvo kopirajući reprodukcije, a zatim je postao aktivni član likovne sekcije „Pokroka” koja je osnovana 1951. godine. Prvo javno izlaganje imao je 1952. godine sa grupom kovačičkih slikara na izložbi povodom 150 godina od osnivanja Kovačice. Knjazovic je bio zaljubljenik u svet boja, a njegov rad je obilovao vedrim temama. Najviše je voleo ultramarin plavu boju, koja je bila pogodna za stvaranje noćnih prizora, a najčešće je slikao scene iz noćnog života.

Njegove slike nose snažnu simboliku, ali i duboku emociju, što ih čini univerzalnim i vanvremenskim, čak i kada predstavljaju teme i prizore specifično vezane za život na selu. Knjazovic, kroz racionalni odnos figura, a posebno boja u kompoziciji, iskazuje svoj slikarski temperament i gradi svoj slikarski stil kojeg se dosledno pridržava. Na taj način Knjazovicevo slikarstvo uključeno je u veliku porodicu naivne umetnosti.

Izložba je otvorena do 31. marta 2025. godine.

(Telegraf.rs)