Slavljenje nacizma ili poziv na razmišljanje? Muzej dizajna kritikuju zbog izložbe o Trećem rajhu

Kritičari smaraju da se na ovaj način pogubna nacistička ideologija banalizuje i ne shvata ozbiljno

Foto: Profimedia/Alamy, Foto: Wikipedia Cemal Işıksel/German Federal Archive, 1Veertje

Muzej u holandskom gradu Den Bošu našao se na meti kritike zbog izložbe "Dizajn Trećeg Rajha", otvorene 8. septembra uz prosteste i pozive na bojkot. Antifašistički pokreti tvrde da je u pitanju glorifikacija nacizma, dok uprava muzeja ističe da lepo lice kulutre nije jedino koje treba prikazivati u muzejima.

Na izložbi su se našli "simboli moći i prosperiteta Trećeg rajha", kako kažu. To su, između ostalog, i "Folksvagenova" "buba", potom snimci i fotografije Olimpijskih igara iz 1936. godine, kukasti krst ili svastika, ali i filmovi Leni Rifenštal, režiserke "Trijumfa volje", dokumentarca sa mitinga Nacističke partije u Nirnbergu 1934. godine.

Nekoliko desetina demonstranata okupilo se ispred Muzeja dizajna na dan otvaranja, tvrdeći da se na ovaj način pogubna nacistička ideologija banalizuje i ne shvata ozbiljno.

Muzej se, sa druge strane, brani.

- Navikli smo da izlobže u muzejima prikazuju dobru stranu kulture, zbog čega se istorija dizajna sastoji od uvek ponavljanih sadržaja koji prikazuju moralnu ispravnost. No, dizajn oslikava čitav svet, njegove dobre i loše strane. "Dizajn Trećeg rajha" jeste jedna takva izložba koja prikazuje kako dizajn može biti instrument u rukama sila tame. Nacisti su bili majstori u tome da koriste dizajn kako bi postigli svoje ciljeve, odnosno kako bi privoleli i uništili ogroman broj ljudi. Ova izložba ima kritički stav. Ako celim svojim srcem hoćete da kažete "nikad više", onda morate anaizirati kako je proces ubeđivanja funkcionisao u to vreme - navodi se u opisu izložbe.

Kako navode, tokom Trećeg rajha dizajn se sastojao od kontradiktornosti, a onda je i izložba takva.

- S jedne strane tema je čistoća - čistoća od Jevreja, homoseksualaca i Roma, koju su zagovarali. Nacizam se gradio na svojoj istoriji, ali je takođe fanatično gledao u budućnost. Bio je pun romantike, ali i opsednut modernom tehnologijom. Spoljnom svetu nacizam se predstavljao kao slika i prilika prosperiteta i bezbrižnih zabava, dok su sa druge strane prvi koncentracioni kampovi sagrađeni 1933. godine. Ovi paradoksi preplitali su se 12 godina tokom kojih je nacizam neverovatno napredovao, a onda se bučno raspao. Izložba pokazuje i kako je dizajn igrao svoje uloge u ovome. Mnogi časopisi otkrivaju nam kako su se usmeravali na određene ciljne grupe  - od majki do vojnika, do mladih devojaka do stranih posetilaca - kažu iz Muzeja.

Za potrebe izložbe pozajmljeni su predmeti iz nemačkih i holandskih muzeja.

- Kao istoričari pokušavamo da razumemo kako je dizajn koji je finansirala država služio jednoj malignoj ideologiji. Ovakva izložba ne može da se organizuje u Nemačkoj, jer bi to izazvalo brojne kontroverze, ali prošlo je 75 godina od savezničkog oslobađanja Holandije i zato naš muzej jeste pravo mesto za to - rekao je medijima direktor Muzeja Tomo de Rijk.

Uprkos protestima, koje su predvodili Pokret mladih komunista Holandije i Unija antifašista, izložba je u nedelju otvorena, ali je dodatno obezbeđenje unajmljeno i postavljeno u sve prostorije ove ustanove, dok je fotografisanje strogo zabranjeno.

Šta mislite o ovome? Je li reč o prikrivenom slavljenju nacizma ili pozivu na dijalog i učenje iz strašnog primera?

(D.D.S.)