Nije poznato gde će biti urna Nikole Tesle: Sada je u muzeju koji se seli, a pre 11 godina ovo je bio plan
Muzej Nikole Tesle u Beogradu definitivno se seli na novu lokaciju - u nekadašnju fabriku hartije Milana Vape. Nije još, međutim, poznato, da li će iz skučene vile u Krunskoj zajedno sa bogatom građom, dokumentacijom i predmetima, na novu adresu preći i posmrtni ostaci našeg najpoznatijeg naučnika.
"U toku je izrada detaljne koncepcije stalne postavke i drugih sadržaja u novom prostoru. Do izrade tog projekta ne možemo da damo više informacija po tom pitanju", kazali su nam danas u Muzeju Nikole Tesle.
Velika polemika oko posmrtnih ostataka Nikole Tesle pokrenuta je pre 11 godina, kada je bilo odlučeno da se oni premeste u kriptu Hrama svetog Save, kod budućeg spomenika Nikoli Tesli.
Dogovor je tada postignut između Vlade, Privremenog organa Beograda i patrijarha Irineja. Ipak, bilo je mnogo glasova u javnosti i protiv ove ideje, pa je urna do daljnjeg ostala tamo gde je od 1957. godine, u memorijalnoj sobi muzeja.
Međutim, sada je na red došla realizacija velikog projekta preseljenja muzeja na novu lokaciju. Određeno je da to bude fabrika hartije Milana Vape u Beogradu na Vodi, a za preuređenje ovog industrijskog objekta bio je raspisan Međunarodni konkurs za arhitektonsko-urbanističko idejno rešenje. Prvu nagradu dobilo je rešenje Britanskog arhitektonskog studija Zaha Hadid Architects i domaćeg Bureau Cube Partners.
Rešenje je inspirisano magnetnim poljima kojima je Tesla eksperimentisao i njegovom vizijom bežičnog prenosa energije.
Tu će biti smešten veoma bogat arhiv sa 163.911 signatura dokumenata, 976 fotografija izuma i laboratorija, kao i brojne fotografije Tesle sa drugim ljudima. Muzejska kolekcija danas ima više od 1.200 predmeta.
Muzej Nikole Tesle osnovan je 1952. godine, a urna s posmrtnim ostacima naučnika preneta je u Beograd pet godina kasnije.
Ideju da se odustane od čuvanja urne sa pepelom Nikole Tesle u muzeju promovisao je tadašnji patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej.
"Ne može Tesla biti muzejski eksponat jedan jedini u čitavom čovečanstvu. On je bio pravoslavni hrišćanin, sin sveštenika. Sam je izjavio da je njegova vera ista kao i vera njegovog oca. Nije tražio da bude spaljen, još manje je tražio da bude izložen u muzeju", govorio je.
(Telegraf.rs)