"Kako izgleda 'prava žena'?" Domaći glumac stao u odbranu bokserke koju su "napali" zbog izgleda: "Tužno!"

A. Š.
Vreme čitanja: oko 2 min.
Foto: ©INPHO/James Crombie / imago sportfotodienst / Profimedia, Printskrin: youtube.com/@MeridianSportTV

Velika polemika povela se oko Iman Kalif, pojedini se pitaju zbog čega joj je dopušten nastup na Olimpijskim igrama, ako je u svim drugim organizacijama zabranjen, a oglasile su se i mnoge poznate ličnosti.

Kalif inače ima DSD poremećaj o čemu smo vam već ranije i pisali.

Sada se oglasio glumac Aleksandar Gavranić povodom kontroverzi koje su opkružile alžirsku bokserku, pruživši joj javnu podršku i osudivši sve glasine kojima je bila izložena.

- Ovo je žena koja sjajno boksuje. Medijskim spinovanjem i podmetačinama od nje su napravili nekog "muškarca koji bije žene" što je sramotno jer se radi o nečijem životu i sportskoj karijeri. Napasti nekoga jer ti ne izgleda kao žensko?! Šta zapravo to znači? I ko će da nam odredi kako izgleda "prava žena" ? - istakao je on, te dodao:

- Imane Khelif su doslovno medijski rastrgli i zatrpali je nekim kvazi naučnim neutemeljenim pričama samo da bi joj upropastili karijeru. Tužno. Da li Martina Navratilova izgleda manje kao žensko od Ane Kurnjikove i da li zbog toga nije trebala da igra tenis sa ženama? Da li Amanda Nunes izgleda manje žensko od Ronde Rouzi pa je samo zbog toga pobedila? Žena sjajno boksuje i pustite je da radi ono što ume da radi i da živi slobodno!

Podsetimo, šta je DSD?

Po definiciji, DSD (Differences of Sex Development) označava razlike u razvoju pola i odnosi se na grupu stanja kod kojih je razvoj hromozomskog, gonadalnog ili anatomski pola atipičan. Ova stanja mogu rezultirati različitim fizičkim manifestacijama i mogu uticati na pojedince na brojne načine, uključujući njihov reproduktivni i fizički razvoj.

Zašto je DSD Problem u sportu?

Kod slučajeva sportista sa DSD-om, postoji nekoliko problema koji izazivaju brojne kontroverze. Neki od njih su "pravda u sportu". Sportisti sa određenim tipovima DSD mogu imati više nivoe testosterona ili druge fizičke karakteristike koje mogu pružiti takmičarsku prednost u snazi, brzini ili izdržljivosti.

Tako, Međunarodna atletska federacija (IAAF) i Međunarodni olimpijski komitet (IOC), uspostavili su pravila za regulisanje učešća sportista sa DSD kako bi se osigurala ravnopravnost u takmičenju.

Takođe, etika i ljudska prava spadaju među glavna pitanja koja se postavljaju kod sličnih slučajeva.

Upravljanje DSD u sportu uključuje osetljive medicinske informacije, što izaziva zabrinutost zbog privatnosti i poverljivosti sportista. Sve to dovodi do diskriminacije.

U toku je rasprava o tome da li ograničavanje učešća sportista sa DSD predstavlja diskriminaciju zasnovanu na njihovim prirodnim biološkim karakteristikama. Slučaj Imani Kelif to i potvrđuje.

Uz to, za ove sportiste, postoje i veliki zdravstveni rizici. Neke regulacije zahtevaju da sportisti sa DSD podvrgnu medicinskom tretmanu kako bi smanjili nivo testosterona, što može imati zdravstvene posledice.

(Telegraf.rs)