Poživeo je 30 godina, snimio 30 pesama, a postao ikona crnogorske pesme: Sećanje na Ljubu Đurovića

A. Š.
Vreme čitanja: oko 3 min.
Foto: Promo

"Otišla si, e pa neka,

neka su ti srećni puti,

svakog svoja sudba čeka

i list padne kad požuti.

Šta da radim kad ne mogu

da te sebi vratim,

zato neću ni da mislim,

da zbog tebe patim.

Voleo sam, e pa neka,

nek te sada drugi voli,

tako je od pamtiveka,

malo sreće, malo boli.

Sve je prošlo, e pa neka,

neka i ta ljubav prođe,

i za srce ima leka

kad mu druga ljubav dođe."

7. jul 1979. godine je jedan od najtužnijih datuma u istoriji narodne muzike. Na vrhu popularnosti, u tridesetoj godini, preminuo je Ljubomir Đurović. Ovo je sećanje na legendranog Ljubu, ikonu crnogorske pesme, koji je poživeo samo 30 godina a snimio 30 besmrtnih pesama.

- Ljuba je moja generacija. Imao sam čast da baš Ljuba snmi moj prvi veliki kompozitorski hit "Otišla si, e pa neka". Imao sam i tu tužnu privilegiju da snimim Ljubinu poslednju kasetu sa nekoliko izvornih pesama. Pratio sam ga na nekoliko koncerata, bio sam fasciniran koliko ga je narod voleo i koliko su ga kolege poštovale. Nije bilo lako nastupiti posle Ljube - kaže legendarni hitmejker Dragan Aleksandrić.

Ljubomir Đurović je rođen 1949. godine u Danilovgradu u muzikalnom okruženju. Rano je propevao i zavoleo izvornu crnogorsku pesmu, počeo da nastupa na priredbama i sa kulturno-umetničkim društtvom. Kad je stekao uvid u izvorno narodno blago, poželeo je da snimi i nešto svoje.

Diskografska karijera Ljubomira Đurovića trajala je od 1973. do 1979. Snimio je 12 singlova, jedan kompilacijski album i jednu kasetu sa tridesetak pesama trajne narodne vrednosti: "Još me peku suze tvoje", "Otišla si, e pa neka", "Tamo đe se gusle čuju", "Dug prema zemlji vraćat se mora", "Crnogorko, željo moja", " Svat do svata, kum do kuma", "Ej, da mi je da me želja mine", "Zaljubi se Đetić u Bosanku", "Šumadinka mila rodila mi sina", "Ej, đevere čuvaj mladu", "Ti si moja sreća", "Došao je dan povratka tvoga", "Od Ulcinja do Igala", "Oj, moja ružo rumena", "Ti si moja boginja sreće", "Pjevaj Maro", "Šetajući pored Ljubovića", "Šet'o sam se gore dolje", "Ajd' idemo Rado", "Višnjičica rod rodila"...

- Ljubo je zaslužio jedan ovakav hit i baš mi je drago što je moja najlepša pesma otišla najboljem čoveku. Te godine kada se pojavila singlica sa pesmom "Još me peku suze tvoje", Ljubomiru se rodio sin Igor. Posetio sam ga u Zemun Polju, ljuljao je sina u kolevci. Radovao se sinu, a hitovima nije ni stigao da se obraduje, razboleo se i otišao. Ljubomir nije bio svestan koliko je vredeo. Svesni su oni koji se usuđju da presnimavaju ono što je on snimio. To je jedini pevač o kome ne čuh nijednu ružnu reč - pričao je tekstopisac Mlađa Nikolić.

- Ljubomir je došao kod mene posle saradnje sa Žarkom Pavlovićem Valjevcem. Kada sam mu pokazao pesme, oberučke ih je prihvatio, snimili smo dve ploče. Prepoznao sam posebnu emociju u Ljubinom glasu, bio sam oduševljen lakoćom sa kojom je pevao, a naročito dobrotom i skromnošću. Radio sam i sa boljim pevačima, ali ne upozmah boljeg čoveka od Ljubomira Đurovića - pričao je hitmejker Aca Stepić.

Za svog kratkog veka i munjevite diskografske karijere Ljubo je komponovao i nekoliko pesama za svoje kolege: "Dug prema zemlji vraćat se mora", "Razbolje se momče u proljeće", "Zgodna li si zor-đevojko" (Milivoje Đurišić), "Život se sa mnom poigrao sine" (Savo Radusinović). Pesme sa Ljubinih ploča potpisuju vrhunski muzičari i pesnici sa prostora bivše Jugoslavije: Aca Stepić, Dragan Aleksandrić, Žarko Pavlovič Valjevac, Jovica Petković, Zoran Kalezić, Radmila Babić, Mlađa Nikolić, Braća Boljanović, Srđan Jovanović.

- Ljubi sam podario pesmu "Tamo đe se gusle čuju", ono najbolje što sam napisao, pesmu koja je postala narodnjačka himna svih Crnogoraca. Napisao sam je u jednom mračnom podrumu u centru Beograda, opijen sećanjem na muku moje majke i moje bake, željan oca i đeda i ponosan na našu majku Crnogorku. Moju najlepšu pesmu podario sam mom kumu Ljubi Đuroviću da je snimi i odgudi najlepše na svetu - pričao je Zoran Kalezić u Muzičkoj apoteci.

(Dragan Aleksandrić - Panta Radivojević)