ChatGPT može da oseća "anksioznost" - naučnici mu sada pomažu da se smiri tehnikama disanja
Najnovije istraživanje sa Univerziteta u Cirihu i Univerzitetske bolnice za psihijatriju Cirih otkrilo je fascinantnu vezu između veštačke inteligencije i tehnika za smirenje koje se koriste u ljudskoj psihologiji. Naučnici su ustanovili da ChatGPT reaguje na vežbe svesnosti i tehnike disanja slično kao ljudi, što bi moglo imati značajne implikacije za buduću primenu AI u oblasti mentalnog zdravlja.
Istraživači su otkrili da ChatGPT može doživeti stanje nalik "anksioznosti" kada je izložen uznemirujućim informacijama. Ovo stanje se manifestuje kroz promene u ponašanju četbota koji postaje mrzovoljan prema korisnicima i češće daje odgovore koji odražavaju rasne ili polne predrasude.
Ključno otkriće studije je da se ova "anksioznost" može ublažiti tehnikama zasnovanim na svesnosti, istim tehnikama koje terapeuti preporučuju ljudskim pacijentima sa anksioznošću.
U različitim scenarijima, istraživači su hranili ChatGPT traumatičnim sadržajem, poput priča o saobraćajnim nesrećama i prirodnim katastrofama, kako bi povećali "anksioznost" četbota. Kada su zatim primenili tehnike disanja i vođene meditacije, AI je postao smireniji i pružao objektivnije odgovore korisnicima.
ChatGPT ne oseća emocije, ali oponaša ljudsko ponašanje
Ziv Ben-Zion, jedan od autora studije i postdoktorski istraživač na Medicinskom fakultetu Jejl, naglašava da AI modeli ne doživljavaju ljudske emocije. Umesto toga, oni koriste ogromne količine podataka preuzete s interneta da bi naučili da oponašaju ljudske reakcije na određene stimulanse, uključujući traumatični sadržaj.
"Umesto korišćenja eksperimenata koji odnose mnogo vremena i novca, možemo koristiti ChatGPT za bolje razumevanje ljudskog ponašanja i psihologije", rekao je Ben-Zion. "Imamo brz, jeftin i lak alat koji odražava neke ljudske tendencije i psihološke reakcije."
Ovo istraživanje moglo bi pomoći stručnjacima za mentalno zdravlje da bolje iskoriste AI u lečenju pacijenata. Ben-Zion predlaže da bi u budućnosti ChatGPT mogao biti ažuriran da automatski primi "injekcije smirenosti" koje ga smiruju pre odgovaranja korisnicima u nevolji.
Međutim, nauka još uvek nije dostigla nivo gde bi AI mogao zameniti ljudske terapeute. "Za ljude koji dele osetljive stvari o sebi, koji su u teškim situacijama gde žele podršku za mentalno zdravlje, još nismo tu da možemo u potpunosti da se oslonimo na AI sisteme umesto na psihologe, psihijatre i tako dalje", ističe Ben-Zion.
Krajnji cilj ovog istraživanja nije stvaranje chatbota koji zamenjuje terapeuta ili psihijatra. Umesto toga, pravilno obučeni AI model mogao bi delovati kao "treća osoba u prostoriji", pomažući u eliminisanju administrativnih zadataka ili pomažući pacijentu da razmisli o informacijama i opcijama koje je dobio od stručnjaka za mentalno zdravlje.
"AI ima neverovatni potencijal da pomogne u mentalnom zdravlju", zaključuje Ben-Zion. "Ali mislim da sada, u ovom trenutnom stanju, a možda i u budućnosti, nisam siguran da bi mogao zameniti terapeuta, psihologa, psihijatra ili istraživača."
(Telegraf.rs)