Evo šta možemo da naučimo od japanskih menadžera!

Vođenje i organizacija zaposlenih predstavljaju posebno zanimljiv deo japanskog poslovanja, s obzirom da se sasvim razlikuju od metoda koje su ustaljene kod nas

Poslovni ljudi širom sveta smatraju da su Japanci važni dobavljači, kupci, dobra konkurencija, ali i dobri učitelji. Disciplinovani, organizovani i besprekorno predani karijeri, ne bave se nevažnim, već svu energiju usmeravaju na posao. Njihovi saveti i metode mogu da budu jako korisni kada je u pitanju svaki segment poslovanja: od donošenja odluka, planiranja, do odnosa sa zaposlenima.

Vođenje i organizacija zaposlenih predstavljaju posebno zanimljiv deo japanskog poslovanja, s obzirom da se sasvim razlikuju od metoda koje su ustaljene kod nas. Ove metode mogu biti korisne svim rukovodiocima, a posebno HR menadžerima čiji je glavni zadatak da održavaju motivisanost i efikasnost zaposlenih, a Japanci to očigledno jako dobro rade.

Donošenje odluka konsenzusom

Japanske organizacije od vlade, velikih i malih kompanija, pa do škola imaju jednu zajedničku stvar ‒ donose sve odluke konsenzusom. Svaki predlog obilazi celu organizaciju i diskutuje se sve dok se ne pronađe rešenje sa kojim se svi slažu. U našoj i zapadnoj kulturi generalno, ovaj metod može delovati kao bespotrebno gubljenje vremena. Međutim, japanska ekonomija i standard očigledno dokazuju da ta metoda može biti i te kako korisna. Pre svega, Japanci su svesni da se na ovaj način podiže moral kompanije. Zaposleni osećaju da su važni i oni i njihovo mišljenje.

Takođe, japanski pristup donošenju odluke se razlikuje od onog koji se ustalio u našoj kulturi. Dok je zapadna kultura koncentrisana na što brže davanje odgovora, Japanci se mnogo više posvećuju analizi pitanja. Tako pre nego što se upuste u donošenje odluke, oni postavljaju pitanje da li je uopšte neophodno da u tom trenutku troše vreme na to.

5S metode za efikasnu i uspešnu organizaciju

Efikasnost i efektivnost su neki od osnovnih standarda u japanskom poslovanju. A do koje mere oni idu da bi ih obezbedili, možda najbolje govore metode koje koriste.

5S predstavlja japanski metod organizacije rada. Ova skraćenica je nastala od japanskih reči: seiri, seiton, seiso, seiketsu i shitsuke. 5S metoda služi kako bi se radni prostor organizovao za što bolju produktivnost na poslu. Najuspešnije japanske kompanije poput Tojote takođe primenjuju ovaj metod, s tim što je Tojota za svoje potrebe osmislila 4S varijaciju, gde su seiton i seiso spojeni u jedno. Evo šta zapravo znače ove reči.

SEIRI podrazumeva podelu i sortiranje radnog materijala na neophodan, hitan i nepotreban. Ova metoda pomaže u pripremi za brz i efikasan rad. Sve što nije potrebno odmah se uklanja. Japanci čak predlažu i posebno obučenog supervizora koji će svakodnevno da proverava stanje materijala.

SEITON – obuhvata pravilno smeštanje potrebnog radnog materijala. Sve što je neophodno mora biti u blizini. Na ovaj način se sprečava gubljenje bitnih materijala, ali i gubljenje vremena na njihovo traženje.

SEISO – Čišćenje radnog prostora je veoma važan deo u japanskoj organizaciji. Cilj je da se stvori čisto i uredno okruženje koje pomaže da se zaposleni prijatnije osećaju u svom radnom prostoru, ali i da rade mnogo efikasnije.

SEIKETSU – Ovaj korak predstavlja kontrolu i održavanje onog što se postiglo u prethodnoj fazi. Cilj je da svaki radnik izdvoji 5 minuta u smeni da bi održao stečeni red. Takođe, ova faza služi da bi se došlo do podataka poput: šta je neophodno za održavanje reda, koje delove je neophodno sređivati u toku dana, a koje na sedmičnom ili mesečnom nivou.

SHITSUKE – Poslednji korak predstavlja disciplinu, odnosno trening kojim se svi zaposleni uče kako bi mogli da se pridržavaju svih navedenih pravila. Na ovaj način stvaraju se radne navike u kolektivu na osnovu kojih svi zaposleni rade kao jedinstveni tim.

Učenje tokom celog života

U odnosu na zapadnjake, Japanci imaju drugačiji pogled na rad i posao. Samo poimanje rada se ne razlikuje bitno od našeg shvatanja, ali ono što za nas predstavlja kraj ‒ za njih je početak. Kod nas zaposlenje i rad, uglavnom, slede nakon završene edukacije.

Kod Japanaca je rad početak edukacije i traje dokle god rade ‒ a to je uglavnom do penzije. Razni treninzi i obuke su obavezni kao i sve druge radne obaveze. Ti treninzi uključuju sve zaposlene, pa i rukovodstvo i menadžere. Kod nas se dodatne obuke i treninzi organizuju uglavnom u svrhe promene pozicije i unapređenja. U Japanu obuke imaju za cilj bolji i efikasniji rad svih zaposlenih, koji automatski doprinosi boljem i efikasnijem poslovanju u celosti.

Mnoge od ovih metoda za nas mogu delovati preterano, no s obzirom da je Japan jedna od vodećih sila, očigledno je da njihove metode imaju efekta. Ako želite da postanete HR menadžer, uvek je korisno poznavati što različitije metode rukovođenja i stvaranja najboljih zaposlenih. Ukoliko želite da saznate više o sličnim metodama i postanete uspešan HR menadžer, više o tome možete saznati ovde.

(Telegraf.rs)